23.01. - 14.02.2016.

Izložba Petar Jagetić - pet desetljeća fotografije i prigodna izložba Ususret muzeju planinarstva Ivanec

Fotografsku ostavštinu Petra Jagetića sagledavamo nepunih sto godina nakon njegova rođenja 1917. godine u Ivancu. Sačuvano je više tisuća njegovih ostvarenja koja u određenom kritičkom odabiru pripadaju hrvatskoj povijesti fotografije, ali i povijesti oglašavanja. Jagetićev opus nastajao je u vremenskom rasponu od pet desetljeća 20. stoljeća. Dosadašnja vrednovanja Jagetićeva stvaralaštva prvenstveno su temeljena na dijelu njegovih ranih umjetničkih ostvarenja iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata te na djelima nastalim pedesetih godina.

Inicijalna fotografska znanja, ali i umjetničku usmjerenost Jagetić stječe početkom tridesetih godina u poticajnom ozračju fotografskog stvaralaštva koje je vladalo u Ivancu zahvaljujući djelovanju svestranog fotografa Otokara Hrazdire koji u sklopu Hrvatskog planinarskog društva „Ivančica“ 1930. godine osniva Foto-sekciju, organizira fotografske tečajeve (Petar Jagetić jedan je od polaznika). Prva izložba umjetničke fotografije održana je u Ivancu 1932. godine. Rana Jagetićeva ostvarenja, nastala krajem tridesetih godina, na tragu su onovremenih kretanja u hrvatskoj amaterskoj fotografiji. Zahvaljujući intenzivnoj fotografskoj aktivnosti u Ivancu, mladi fotograf je u izravnom doticaju s radovima afirmiranih fotografa Frajtića, Habermüllera, Hrazdire, Szaba, Schnura, članova Fotokluba Zagreb. Među ranim Jagetićevim djelima ističe se fotografija Penezi iz 1936., u literaturi prisutna i pod naslovima Novac i Na tržnici, koja u tematskom i poetskom određenju ima amblemsko značenje za njegov cjelokupni opus. Poetici nacionalnog stila oblikovanoj na stavovima i fotografijama Augusta Frajtića, predsjednika Fotokluba Zagreb, a razvijenoj u djelima članova kluba, suprotstavlja socijalni aspekt izražen kod Hrazdire i Dapca. Jagetić ostaje u prostorima sela, ali odstupa od bukoličkih motiva i samim time od nestvarnih prikaza života. U slijedu razrade tematike sela snima nekoliko ekspresivnih portreta znakovitog nazivlja: Zagorec I, Zagorec II, Zagorski veseljak, Zagorka. Iz ranih četrdesetih datira i nekoliko Jagetićevih ostvarenja u kojima prepoznajemo elemente Nove objektivnosti. Iz vremena Drugog svjetskog rata poznato je malo Jagetićevih ostvarenja. Do obnove fotoamaterske scene osnivanjem novih i obnovom starih društava dolazi krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina, kada i Jagetić s fotografima Miroslavom Kunićem i Dragutinom Putarom osniva Fotoklub u Ivancu. U to vrijeme Jagetić već ima i profesionalni status u fotografiji, uz tipografsko znanje i zvanje, koja je stekao naukovanjem u tiskari Juliusa Kasta u Odžacima u Bačkoj 1928. godine; pri Obrtničkoj komori u Zagrebu 1946. polaže i majstorski ispit za fotografa te u Ivancu osniva atelijer „Foto Jagetić“. Usporedo nastavlja s klupskim aktivnostima: organizira fotografske tečajeve i izložbe, izlaže na skupnim izložbama, fotografije objavljuje u novoosnovanom fotografskom glasilu Naša fotografija. U periodu od 1948. do 1955. godine na stranicama Naše fotografije objavljeno je sedamdeset Jagetićevih fotografija, od toga tri naslovnice. Uredništvo časopisa evidentno je iskazivalo naklonost spram Jagetićeva stvaralaštva; afirmativni stav zasigurno je proizašao iz vrjednovanja dosega njegova stvaralaštva u kontekstu suvremenih kretanja u hrvatskoj fotografiji.

Veliki povratak Ivanca na hrvatsku fotografsku scenu predstavlja i 1. izložba fotografija Hrvatskog zagorja, održana u svibnju 1954., koju Fotoklub Ivanec organizira u suradnji sa Savezom foto i kino amatera Hrvatske. U kontekstu povijesti hrvatske fotografije 1. izložba fotografija Hrvatskog zagorja predstavlja nastavak procesa odmaka od poetike socijalističkog realizma i razvoja fotografskog stvaralaštva u prostorima slobodnog umjetničkog izražavanja. Rudarstvo za Jagetića nije tema socrealizma, ona je za njega nikad zatvoreno okno života i umjetničkog istraživanja, prostor izražavanja emocija i, prije svega, strahopoštovanja. Glavnina njegova rudarskog ciklusa nastaje krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina i nosi oznaku izrazite ekspresivnosti i likovnosti. Sedamdesetih godina Jagetić također snima rudare, a fotografije nose oznake dokumentarnog realizma.

U sferi umjetničke fotografije Jagetić iskazuje izrazitu autorsku kreativnost, koristi različite fotografske tehnike. Rana Jagetićeva usmjerenost spram subjektivne fotografije u konačnici nosi oznaku modernosti u smislu potvrđivanja likovnih potencijala fotografskog medija u kontekstu vizualnih umjetnosti. Spajajući fotografska i tipografska znanja, koristeći prvenstveno tehniku fotomontaže i suvremene oblike slova, Jagetić u prvoj polovini pedesetih godina stvara seriju reklamnih fotografija. Godine 1954. Jagetić započinje suradnju sa zagrebačkim tvornicama „Josip Kraš“ i „Ghetaldus“ unutar koje je realizirao seriju iznimno kvalitetnih ostvarenja. Jagetićeve reklamne fotografije zaslužuju i vrjednovanje u kontekstu povijesnog prikaza razvoja oglašavanja u Hrvatskoj. Nedovoljno je vrjednovan i Jagetićev ciklus razglednica; iako je u kontekstu ove izložbe nemoguća njegova cjelovita razrada, ukazujemo na prisutnost ovog važnog segmenta u opusu ovog svestranog fotografa.

U Jagetićevoj ostavštini nalazi se fond dokumentarne fotografije s više od dvije tisuće jedinica, nastao kroz više od pet desetljeća njegova fotografskog stvaralaštva i većim dijelom nepoznat javnosti. Tematski je određen zbivanjima u Ivancu, u vremenu od kraja tridesetih do početka devedesetih godina 20. stoljeća, u širokom rasponu tema: od vjerskih procesija, društveno-političkih skupova, kulturnih događanja, gospodarskog i urbanog razvoja Ivanca, do prikaza nezaobilazne Ivančice i planinara. Osamdesetih godina nastavlja dokumentiranje, prati razvoj grada, bilježi spojeve staroga i novoga. Radijus njegovog fotografskog zanimanja sve je uži. Ivančica je jedina uvijek ostala njegovo fotografsko nadahnuće – svoj fotografski opus završit će snimcima ispod njene piramide, 1992. godine.

Sagledan u cijelosti, fotografski opus Petra Jagetića primarno je određen Ivancem, njegovim stanovnicima, prirodnom i kulturnom baštinom te fotografskom tradicijom. A gledano kroz okular povijesti, Jagetićev fotografski opus trajno je upisao Ivanec među vrijednosna mjesta stvaralaštva u povijesti hrvatskog svjetlopisa.

Dubravka Osrečki Jakelić

***
Uz izložbu fotografija u Muzeju Mimara postavlja se i prigodna izložba Ususret Muzeju planinarstva Ivanec. Izložbe su dio programa Muzeja Mimara u Noći muzeja 2016., koji ove godine predstavlja temu Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena. Pozivamo, stoga, posjetitelje da za trajanja izložbe postanu donatori - predmete svojih planinarskih uspomena mogu povjeriti Muzeju planinarstva Ivanec.

Izložbe su otvorene do 14. veljače.

Preuzmite pozivnicu